KNjIŽEVNI div iz Jasne poljane, pri samom završetku jednog od najslavnijih romana svetske književnosti – “Ane Karenjine”, nakon što se njegova glavna junakinja bacila pod voz, muškog protagonistu, njenog ljubavnika, konjičkog pukovnika, grofa Aleksija Kiriloviča Vronskog, šalje kao dobrovoljca u Srpsko- turski rat. Stvarna istorijska ličnost, prema kojoj je Lav Tolstoj, stvorio svog besmrtnog Vronskog – pukovnik Nikolaj Nikolajevič Rajevski (1839-1876), u tom ratu je i – poginuo!

ДУХОВНА ОБНОВА ЦРКВЕ РАЈЕВСКОГ: Центар за културу и уметност Алексинац наставља да чува сећање на руско- српску историјску солидарност

Foto Ruski dom

I to boreći se kao jedan od 4.500 ruskih vojnika i oficira, koji su zajedno sa srpskim ratnicima bili pod komandom slavnog ruskog generala Mihaila Grigorjeviča Černjajeva. Život je izgubio u bici kod Gornjeg Adrovca, u opštini Aleksinac, 20. avgusta 1876. godine. Na tom mestu, u znak sećanja na njegovo junaštvo, ali i da simbolizuje povezanost i solidanost srpskog i ruskog naroda, na zemljištu koje je otkupila kraljica Natalija Obrenović, a prema ideji, i uz finansijska sredstva grofice Marije Rajevske (žene njegovog mlađeg brata Mihaila) – podignuta je crkva. Narod je prozvao šarena, ili ruska crkva.

Početkom minule sedmice, tačnije 10. marta, Centar za kulturu i umetnost Aleksinac, pod pokroviteljstvom Opštine, i u saradnji sa Ruskim domom iz Beograda, kako bi sačuvao sećanje na veliku i značajnu epopeju iz istorije dva naroda, raspisao je Međunarodni multimedijalni konkurs pod nazivom “Ruska crkva u Gornjem Adrovcu”, namenjen učenicima osnovnih i srednjih škola. Konkurs u više kategorija: likovni (za učenike od 1. do 4. razreda) i kinematografski (za film od tri minuta za učenike od 5. do 8. razreda i film od tri minuta za učenike srednjih škola), biće otvoren do 5. maja.

Srce ostalo u Srbiji

Foto Ruski dom

 

 

PUKOVNIK Nikolaj Rajevski (na slici) prvo je sahranjen u porti manastira Sveti Roman, u opštini Ražanj (to grobno mesto i dalje postoji), da bi njegovo telo, posle nekoliko dana bilo preneto u Beograd (opelu u Sabornoj crkvi prisustvovao je i kralj Milan), a kasnije u Rusiju, gde ga je majka sahranila uz sve vojne počasti, u selu Razumovska, u porodičnoj grobnici. Ali, njegovo zaveštanje, da ako pogine, njegovo srce ostane u Srbiji, a telo se prenese u Rusiju je ispunjeno. Ono se i danas čuva u manastiru Sveti Roman.

– Cilj ovog konkursa je da se promoviše kulturno nasleđe, kao i da se podstaknu mladi da kroz različite oblike umetnosti izraze svoje viđenje važnosti Ruske crkve u našem kraju – kaže Milan Petrović, direktor Centra za kulturu i umetnost. – Nagrade za najbolje radove su veoma vredne, veći deo nagrada obezbedio je Ruski dom. U okviru trajanja konkursa, Centar za kulturu i umetnost će za zainteresovane učenike organizovati predavanja o Ruskoj crkvi, kao i projekcije filma “Voda”, koji se bavi životom pukovnika Rajevskog. Ova aktivnost ima za cilj da učenike upozna sa važnim istorijskim događajima i kulturnim nasleđem, a samim tim i da se osnaži njihovo znanje o rusko-srpskim odnosima.

Foto Privatna arhiva

Milan Petrović, direktor Centra za kulturu i umetnost Aleksinac

Proglašenje pobednika i program povodom toga, kako otkriva Petrović, održaće se u dvorištu Ruske crkve u Gornjem Adrovcu početkom juna ove godine.

– Ovaj konkurs je samo uvod u širi program koji će biti posvećen pukovniku Rajevskom i rusko-srpskom prijateljstvu, a naš plan je da ovaj program postane tradicionalan i da zaživi kao značajni kulturni događaj već naredne godine. Pozivamo sve učenike da se uključe u ovaj značajan projekat i da kroz učešće u ovom konkursu izraze svoje ideje i viđenje istorije, kulture i prijateljstva dveju zemalja.

Slavna vojna dinastija

KAO potomak poznate ruske vojničke dinastije Rajevski je rođen na Krimu 1839. godine. Deda mu je bio Nikolaj Rajevski, general i heroj u slavnoj Borodinskoj bici (koju je Tolstoj opisao u “Ratu i miru”), dok mu je otac, bez koga je ostao rano, bio general-poručnik i osnivač Novorosijska. Obrazovao se u Italiji, Engleskoj i Francuskoj, a od 17. godine učio je od vodećih naučnika Ruske imperije. Na Univerzitetu u Moskvi upoznao je Ivana Aksakova, koji ga je zainteresovao za ideju slovenofilstva. Po završetku univerziteta 1862. godine, opredeljuje se za vojnu karijeru i priključuje se elitnoj gardi Husarskog puka.

Hram Svete Trojice u Gornjem Adrovcu (Ruska crkva), prema rečima Pavla Bušujeva, specijalnog savetnika Ruskog doma, izgrađen je 1902-1903. godine, na mestu pogibije pukovnika Rajevskog, kako naglašava, najpoznatijeg ruskog dobrovoljca koji se borio za slobodu Srbije u Srpsko-turskom ratu 1876-1877. godine.

– Ranije se na teritoriji hrama nalazila i Ruska škola koja je uništena u borbama za vreme Prvog svetskog rata – nastavlja sagovornik. – “Crkva Rajevskog” je najistaknutiji, a ujedno i najurgentniji spomenik ruske kulture u Srbiji za restauraciju. Uoči 2021. godine hram se našao na ivici raspadanja: temelj je pukao na nekoliko mesta, pukotine su prešle na zidove i svodove hrama, krov je počeo da prokišnjava, kiša se kroz razbijene prozore na kupoli slivala po zidovima, uništavajući freske koje su nastale po crtežima Vasnjecova. Sa rešavanjem problema počelo se tek nakon što su ruski novinari na asistenciju Ruskog doma u Beogradu decembra 2021. pokrenuli pitanje restauracije hrama na finalnoj godišnjoj konferenciji za medije predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Predsednik je obećao da će se “lično pozabaviti pitanjem”.

Foto Ruski dom

Pavel Bušujev, specijalni savetnik, Ruski dom

Od tog trenutka, kako konstatuje Bušujev, počela je nova istorija crkve, istorija njene obnove i dovođenja u red:

– Trenutno na ovom složenom pitanju radi Niška eparhija Srpske pravoslavne crkve, Vlada Srbije, ruski investitori. Radovima na obnovi sa ruske strane rukovodi Ruski dom. Drago nam je što istorija tzv. Ruske crkve izaziva pobuđeno interesovanje u Srbiji. Zato smo se sa zadovoljstvom odazvali na predlog Kulturnog centra Aleksinac da podržimo međunarodni konkurs “Ruska crkva u Gornjem Adrovcu” i da budemo njegovi koorganizatori, naročito u svetlu predstojeće godišnjice Hercegovačkog ustanka, Srpsko-turskog rata i pogibije Rajevskog. Nadamo se da će u konkursu učestvovati veliki broj mladih i da će ovaj događaj postati tradicionalan svake godine. Želimo svim učesnicima uspeh i pobedu!

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije