Čukundeda Koste K., Dragutin Kecmanović, pre gotovo jednog veka je u selu Rokoči, blizu Cetinja, na najbrutalniji način izvršio pokolj nad porodicom Petra Zvicera.

Ova nasledna sklonost ka nasilju, mogao bi da objasni i krvavi pir dečaka-ubice Koste K. koji je usmrtio osam školskih drugova i radnika obezbeđenja, dok je još sedmoro teško ranio.

Dragutin je bio otac Zlatimira Kecmanovića, čiji je praunuk bio glavni akter najstravičnijeg masakra u novijoj istoriji Srbije. Žandarmerijski major Dragutin Kecmanović je u noći između 24. i 25. aprila 1924. godine provalio u Zvicerovu kuću i započeo krvoproliće.

– S obzirom na to da Petra nije pronašao kod kuće, Dragutin je stravično mučio njegove ukućane. Zatvorio ih je u kuću i žive spalio, njegovu majku Anđu (60), suprugu Zagorku (23), sestru Planu (20), brata Vidaka (13) kao i troje mališana od jedne, tri i pet godina. Ni to mu nije bilo dovoljno, pa je sa saučesnicima ženu staru 67 godina vezao ispred kuće za obližnju trešnju kako bi svedočila spaljivanju svoje snaje i troje unučadi. Nesrećna starica je od silnog užasa i stresa izgubila razum i preminula u duševnoj bolnici u Danilovgradu – prenosili su crnogorski mediji.

Foto: Informer

Kosta K.

Identitet tajanstvenog “majora Kecmanovića” dugo je bio obavijen velom tajne. Tek nedavno, zahvaljujući do tada skrivenim dokumentima, istoričari su rasvetlili ko je bio taj dželat, a njegovo ime je ponovo došlo u centar pažnje posle tragičnog masakra u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar”.

Dragutin je rođen 1885. godine u Čitluku, na teritoriji Bosne i Hercegovine. Služio je kao kapetan u Austrougarskoj vojsci, gde je ostao do okončanja Prvog svetskog rata. Po završetku rata, 1918. godine, preuzeo je vođstvo tadašnje cetinjske oblasti, kao komandant žandarmerijskog puka Zetske banovine, preciznije Zetske divizijske oblasti. Posle do tada neviđenog zločina, prekomandovan je iz Crne Gore, a zvanično sprovedena istraga nije dala nikakve rezultate.

Vojnu karijeru i porodični život nastavio je u raznim gradovima: Varaždinu, Ljubljani, Beogradu, Sarajevu i Vršcu. Godine 1931. ponovo se vratio na Cetinje, gde je i penzionisan 1934. Potom se preselio u Beograd, gde je proveo narednih 36 godina života. Preminuo je tamo 1970. godine, u 85. godini.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, Youtube, Viber.

Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije.

Naše aplikacije možete skinuti na:

Od jauka se ledila krv u žilama! Ispovest ljudi koji su se zatekli u "Ribnikaru" nakon masakra: Nikada neću zaboraviti taj miris krvi!

Hronika

Potresan prizor u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” tog 3. maja 2023. godine izgledao je kao u najgorim morama. Svako ko se tog jutra zatekao u školi zauvek će pamtiti scene koje je tamo zatekao. Ovo su njihove ispovesti.

03.05.2025

07:52

sledeća vest