NARODNI poslanik i predsednik Odbora za obrazovanje Skupštine Srbije Marko Atlagić, podneo je danas krivičnu prijavu protiv dekana Pravnog fakulteta u Beogradu Bojana Milisavljevića, zbog zloupotrebe službenog položaja jer je, kako je naveo, nevršenjem službene dužnosti onemogućio odvijanje osnovne delatnosti fakulteta i ostvarenje prava na obrazovanje.

Foto: Printskrin
U krivičnoj prijavi podnetoj Višem javnom tužilaštvu u Beogradu, Posebnom odeljenju za suzbijanje korupcije, a u koju je Tanjug imao uvid, ističe se da je od 10. decembra 2024. do podnošenja prijave, Milisavljević u svojstvu dekana Pravnog fakulteta zloupotrebio službeni položaj na taj način što je, suprotno odredbama Zakona o visokom obrazovanju i Statuta Pravnog fakulteta, nevršenjem svoje službene dužnosti onemogućio odvijanje osnovne delatnosti fakulteta – da objedinjuje obrazovnu, naučnoistraživačku, stručnu, umetničko istraživačku i inovacionu delatnost, te suprotno članu 23 Statuta Pravnog fakulteta da pokreće inicijative i predlaže rešenja o pitanjima od značaja za delatnost Fakulteta.
Dodaje se da je Milisavljević time naneo štetu studentima Pravnog fakulteta u vidu onemogućavanja ostvarenje prava na obrazovanje – studiranje i da se oglušio na više puta istaknute zahteve većeg broja studenata da se razmotri nastavak redovnog odvijanja nastave, kao i da je u navedenom periodu dozvolio da se u prostorijama Pravnog fakulteta održavaju sastanci “plenuma”, na kojima su učestvovali i studenti i profesori, a na kojima je, između ostalog, razmatran zahtev za vanredne parlamentarne izbore i profesorsko – studentske liste, čime je, kako se ističe, izvršio krivično delo zloupotreba službenog položaja.
Atlagić u krivičnoj prijavi navodi da Milisavljević zloupotrebom položaja na kome se nalazi omogućava blokadu rada fakulteta, kao i održavanje nezakonitih oblika organizovanja na Univerzitetu.
Atlagić je u obrazloženju naveo da je 10. 12. 2024. izdato saopštenje Proširenog dekanskog kolegijuma, u kojem je navedeno da je blokada fakulteta suprotna Statutu Pravnog fakulteta, ali da Pravni fakultet smatra da nijedan student ne treba i ne sme da snosi posledice zbog aktivnog učešća u blokadi, uz uslov da se blokada odvija mirno.
Takođe je naveo da je 24.12.2024. na zvaničnoj internet prezentaciji Pravnog fakulteta objavljeno saopštenje u kome je navedeno da Nastavno-naučno veće 23.12. 2024. razmatralo zahteve studenata povodom održavanja januarskog ispitnog roka i da je konstatovano da ispitni rok nije moguće održati u planiranom terminu zbog studentske blokade Fakulteta.
Atlagić je ukazao da se u objavama na sajtu Pravnog fakulteta vidi selektivnost pojma „studentske blokade“.
-S jedne strane, Pravni fakultet ima saznanja da studenti očigledno nisu jednoglasni u pogledu blokiranja fakulteta, jer iz samog zahteva o kome su raspravljali da li da se održi januarski rok ili ne od starta je bilo jasno da postoji grupacija studenata koji se ne osećaju kao deo “studentskih blokada”. Sa druge strane, ta selektivnost se ogleda u nizu aktivnosti koje se odvijaju na Pravnom fakultetu nesmetano, gotovo bi se pomislilo da “studentskih blokada” i nema, kao što su na primer sednice izbornog veća na kojima se odlučuje o izboru u naučno-nastavna zvanja, odbrana radova i disertacija i dr., naveo je Atalgić.
On je dodao da je poslednji pokušaj da se dekanu skrene pažnja na pravo studenata da studiraju i da se makar da šansa svim studentima da se izjasne o tome da li su za nastavak nastave bio predlog, pod pretpostavkom da je fakultet “u blokadi”, da se glasanje sprovede putem platforme “e-student”.
U tu svrhu je podneta inicijativa upravi Pravnog fakulteta koju je potpisalo više od 400 studenata sa JMBG i brojem indeksa, u nadi da će navedena inicijativa biti razmotrena na sednici 31.03.2025. godine, kao i da će biti omogućeno prisustvo predlagača navedenoj sednici, ali se, navodi Atlagić, nije desilo ni jedno ni drugo.
On ističe da je do najflagrantnijeg i najbrutalnijeg kršenja Zakona o univerzitetu došlo kada je dekan u navedenom periodu dozvolio da se u prostorijama Pravnog fakulteta održavaju sastanci “plenuma”, na kojima su učestvovali i studenti i profesori, a na kojima je, između ostalog, razmatran zahtev za vanredne parlamentarne izbore i profesorsko – studentske liste.
-Dakle, da se na nesumnjivo otvoren i transparentan način politički organizuje i deluje, a što je imperativno zabranjeno odredbom člana 43 stav 10 Zakona o univerzitetu, ukazao je Atlagić.
On je naveo da je Zakonom o univerzitetu propisano da je organ poslovođenja fakulteta dekan, a da je Statutom Pravnog fakulteta propisano da se dekan stara o zakonitosti i pravilnosti rada na Fakultetu, da organizuje i usklađuje rad i rukovodi radom i poslovanjem Fakulteta, određuje pojedinačno radno angažovanje nastavnika i saradnika u naučno-istraživačkim projektima i odgovara za ostvarenje obrazovne i naučne delatnosti, a u slučaju poremećaja u održavanju ispita i termine održavanja ispita i ispitivače, uz prethodnu konsultaciju šefova katedri, kao i da predlaže Nastavno-naučnom veću i Savetu mere za unapređenje rada Fakulteta, pokreće inicijative i predlaže rešenja o pitanjima od značaja za obavljanje delatnosti Fakulteta.
-Imajući u vidu sve navedeno, predlažem da nadležno tužilaštvo preduzme sve mere i radnje iz svoje nadležnosti i utvrdi da li postoji krivična odgovornost u radnjama dekana Milisavljevića, a naročito nakon današnjeg događaja koji je nedopustivi upliv politike u sistem obrazovanja, naveo je Atlagić u krivičnoj prijavi.
(Tanjug)
BONUS VIDEO – PONUDA NA SAJMU AUTOMOBILA: Pogledajte kako izgledaju novi modeli