Connect with us

Hi, what are you looking for?

Srbija Istok Info

Politika

I dijaspora je bila deo pokreta otpora

I dijaspora je bila deo pokreta otpora
Podelite vest
TEMA NEDELjE: DVADESET I PET GODINA OD POČETKA AGRESIJE NATO-a
Mi smo, kao i matica, bili izloženi neverovatnom ideološkom ratu. Nismo ćutali. Borili smo se za istinu, seća se predsednica Fonda dijaspora za maticu dr Ljiljana Verner
По угледу на Београд, наши сународници протестовали у Бечу, Амстердаму, Лондону, Берлину, Хановеру (Фото EPA/Khroupov Dmitri)

Nismo ćutali. Borili smo se istinu i zalagali za maticu, kaže u razgovoru za „Politiku” predsednica Fonda dijaspora za maticu dr Ljiljana Verner. Prvi ratni sukob nakon Drugog svetskog rata koji se zbio na tlu Evrope naša sagovornica je dočekala u Nemačkoj, gde je, kao i mnogi sunarodnici, živela i radila.

„Dok se protestovalo u Beogradu, mi smo protestovali u Beču, Amsterdamu, Londonu, Berlinu, Hanoveru. Naš slogan je bio ’Ne damo istinu, ne damo slobodu, nećemo dozvoliti nikada da se NATO agresija amnestira, da se branioci otadžbine kriminalizuju i osuđuju’”, priča i dodaje da su bili inspirisani odbranom otadžbine, kao i otporom koji je pružao narod u matici. Bili su u neverici zato što smo doživeli treću agresiju u jednom veku.

„Bili smo razočarani ne samo ratnim dejstvima i strahu da će porodica, poznanici i zemlja snositi posledice nego i neverovatnim prihvatanjem naših kolega, građana, posle toliko godina života, da se jedna evropska zemlja, po treći put u jednom veku, bez mandata UN i bez razloga, bombarduje”, kaže naša sagovornica. Objašnjava da je bilo očigledno da se od Srbije očekivalo da se povinuje permanentnom političkom i ekonomskom diktatu imperijalnih sila i prihvati dalju teritorijalnu dezintegraciju, okupaciju i rasprodaju.

Umrežili su se, kako kaže, sa patriotskim inicijativama, naročito sa onima u Nemačkoj, Holandiji, Velikoj Britaniji, ali sa onim patriotskim udruženjima koja su u duhu viteške tradicije našeg naroda.

„Branili smo istinu i zalagali se za pravdu. Zašto to kažem? Mi smo, kao i matica, bili izloženi neverovatnom ideološkom ratu. U toj izloženosti osećali smo se nemoćni, kao i u matici. Videli smo da se dehumanizuju, delegitimišu legitimni predstavnici zakonodavne izvršne vlasti, čak i pravosuđa, pojedinci, da su oni koji brane suverenitet svoje zemlje proglašavani odjednom za agresore, zločince. Bili smo izloženi kolektivnom, kulturnom poniženju. Odjednom smo svi postali necivilizovani, varvari, genocidni i jako smo se svi loše osećali”, ističe naša sagovornica.

Bilo je strašno, kaže, gledati i slušati svake večeri u 20 časova, na glavnom nemačkom kanalu, kako spikerka govori da je upravo poletelo, u početku, 320 aviona da bi se na kraju završilo sa 1.200 aviona. „Istovremeno, na radnim mestima je bilo izričito zabranjeno da se o agresiji uopšte priča. To je bilo vreme kada je reč agresija bila zabranjena – upotrebljavali su se razni eufemizmi, kao što je humanitarna intervencija. Na radnom mestu se zahtevala nepolitičnost, a istovremeno bio je prekinut prijem emisija RTS-a, telefonski razgovori su bili onemogućeni, jer se stalno kod poziva javljalo da zbog situacije u Jugoslaviji ne možete da dobijete vezu”, kaže dr Verner.

U evropskoj dijaspori, dodaje, bilo je najviše građana koji su otišli u onom najvećem migracionom talasu krajem šezdesetih godina i početkom sedamdesetih. „Otišli smo kao građani jedne zemlje koja je bila ponosna, suverena, priznata u celom svetu. Svuda smo se dobro integrisali, bili smo priznati u tim zajednicama. Već početkom devedesetih primetili smo da se nešto priprema. Situacija se menjala u zemljama prijema, a isto tako i naš status”, navodi.

Dr Ljiljana Verner živela je u Nemačkoj od 1973. do 2022. godine, a od 1976. pa sve do odlaska u penziju radila je i na Medicinskom fakultetu u Hanoveru. Podseća da je u Nemačkoj 2000. predstavljena izložba „Zločini NATO u Jugoslaviji”, koju sada publika ima priliku da vidi u Domu vojske u Beogradu.

„Zahvaljujući dokumentima koje smo dobili iz zemlje organizovali smo je za kratko vreme. Bila je prikazivana širom cele Nemačke, u Frankfurtu, Berlinu, Hamburgu, naišla je na neverovatan prijem zato što je to bila jedna informaciona platforma, da se probije medijska blokada u Nemačkoj i da se sazna prava istina o događajima u našoj zemlji. Organizovali smo i prvi put simpozijum o zdravstvenim posledicama, kao posledicama strukturalnog i vojnog nasilja”, kaže ona.

Fond dijaspora za maticu, prema njenim rečima, jeste humanitarna organizacija koja je osnovana neposredno nakon agresije na Srbiju, u avgustu 1999. „Članovi udruženja počeli su svoje aktivnosti već tokom agresije. Srpska dijaspora bila je odlučna da doprinese smanjenju posledica NATO agresije. Hteli smo da pružimo podršku u rešavanju humanitarnih, socijalnih i ekonomskih problema u matici”, navodi i kaže da je drugi fokus njihovog angažovanja jačanje veza i saradnje između matice i rasejanja. Takođe, akcenat je i na očuvanju nacionalnog, kulturnog i duhovnog identiteta srpskog naroda i širenje istine o Srbiji i srpskom narodu.

Sredstvima fonda izgrađena su mnoga kapitalna dela infrastrukture, kao što su mostovi, putevi, kuće, bolnice, škole, obdaništa… Među njima je Varadinska duga, a nije izostala ni pomoć stradalim i izbeglim sunarodnicima na Kosovu i Metohiji. A za sanaciju katastrofalnih posledica poplava koje su zadesile Srbiju ova organizacija je donacijom od milion evra pomogla da se obnove poplavljeni objekti.

„Naša organizacija je od početka imala poverenja u naše državne institucije, jer je deo strategije tih novih ratova da se poljuljaju sva poverenja u institucije gde rade ljudi stručno, odnosno u Institut za javno zdravlje „Batut”, Zavod za statistiku i druge. Dokazali smo i da smo u otporu bili zajedno, jer jedino tako možemo da dođemo do pravih rezultata i da damo doprinos za mir i bolja vremena”, zaključuje dr Verner.

Advertisement

Pročitajte i druge vesti

Istaknute priče

Podelite vestGodinama unazad porodica Vučić je u unakrsnoj vatri raznoraznih trećerazrednih medija gde se na osnovu poluinformacija i najmostruoznijih laži formira ničim izazvana priča...

Vesti

Podelite vestMinistar odbranе Miloš Vučеvić i načеlnik Gеnеralštaba Vojskе Srbijе Milan Mojsilović gostovali su u еmisiji “Takovska 10” i govorili o incidеntima na KiM,...

Lokal

Podelite vest U Brestovačkoj banji više stotina ljudi neprestano doziva dvogodišnju Danku koja je nestala danas dok se sa majkom i godinu dana starijim...

Vesti

Podelite vestSrpsko-francuskim komemorativnim svečanostima tradicionalno je obeležen Dan oslobođenja Zaječara u Prvom svetskom ratu. Najpre je organizovan prijem za predstavnike Francuske ambasade i predstavnika...

Vesti

Podelite vestNa osnovu Odlukе Gradskog vеća grada Zajеčara o raspisivanju Javnog poziva za učеšćе privrеdnih subjеkata u sprovođеnju mеra еnеrgеtskе sanacijе porodičnih kuća i...

Vesti

Podelite vestPredsednik Svepravoslavnog nacionalnog saveta Miloš Stojković izjavio je povodom takozvanog ujedinjenja proevropske opozicije da su to isti oni ljudi koji su Srbiji ubili...

Lokal

Podelite vest ZA ubistvo Danke Ilić (2), za kojom pola Evrope traga već 10 dana, osumnjičeni su Srđan Janković iz sela Luka i Dejan...

Vesti

Podelite vestDan primirja i sеćanja na nеvinе žrtvе poginulе u Prvom svеtskom ratu bićе obеlеžеn i u Zajеčaru, u subotu 11. novеmbra 2023. Na Spomеnik poginulim učеsnicima balkanskih...

Lokal

Podelite vest EKIPA “Novosti” nalazi se u selu Luka kod Bora, odakle je jedan od osumnjičenih za ubistvo devojčice Danke Ilić, Srđan Janković. Foto:...

Vesti

Podelite vestLetnje računanje vremena završava se noćas, u tri sata ujutru, pomeranjem za jedan čas unazad, čime počinje zimsko računanje vremena. Kako je saopštila...

Lokal

Podelite vest MAGLA je, pretpostavlja se, prouzrokovala jutros na putu Zaječar–Bor lančani sudar u kojem je učestvovalo pet automobila. Srećom, bez povređenih. Foto: Radio...

Lokal

Podelite vest U BANjSKOM polju danas popodne nestala je dvogodišnja Danka Dragomirović dok se igrala sa majkom Ivanom i godinu dana starijim bratom. Foto:...

Vesti

Podelite vestO odzivu Milana Radoičića na poziv državnih organa Srbije i u MUP, kao i o teroru koji trpe Srbi na Kosovu i Metohiji,...

Lokal

Podelite vest EKIPA “Novosti” nalazi se u selu Luka kod Bora, odakle je jedan od osumnjičenih za ubistvo devojčice Danke Ilić, Srđan Janković. Foto:...

Lokal

Podelite vest PUNIH 10 dana tragalo se za Dankom Ilić koja je nestala u Banjskom polju kod Bora. Foto: Društvene mreže Srđan Janković iz...

Vesti

Podelite vestFondacija Ana i Vlade Divac u saradnji sa gradom Zaječarom poziva sve neformalne grupe mladih da dođu na info dan na kojem će...

Vesti

Podelite vestKRALJEVO – Predsednik Srbije i član Srpske napredne stranke izjavio je večeras u Kraljlevu, na predizbornom skupu koalicije okupljene oko liste “Srbija ne sme da...

Vesti

Podelite vestRadovi na jednoj od najstarijih školskih zgrada na teritoriji grada, koja u svom sastavu ima dve osnovne i specijalnu školu za osnovno i...

Vesti

Podelite vestOtkrivena je istina iza strajka poštara Istine i prljave tajne često se kriju iza slika koje nama pruža TV ekran. Skandal koji je...

Vesti

Podelite vestJavno preduzeće “Putevi Srbije” najavili su nove radove u zoni naplatne rampe Požarevac, kako za danas tako i za naredni period. Kako je...

Vesti

Podelite vestVlada Srbije usvojila je na poslednjoj sednici Nacionalnu strategiju bezbednosti saobraćaja od 2023. do 2030. sa pratećim Akcionim planom bezbednosti saobraćaja od 2023....

Vesti

Podelite vestBEOGRAD – Ministar unutrašnje i spoljne trgovine Tomislav Momirović ocenio je danas da je akcija “Bolja cena” izazvala talas sniženja velikog broja proizvoda...

Vesti

Podelite vest foto: Pixabay.com Građani koji imaju starе dizеl automobilе ćе moći da ih rеcikliraju, a za uzvrat ćе od državе dobiti 2.100 еvra...

Vesti

Podelite vestBEOGRAD – Ministarka za evropske integracije Tanja Miščević izjavila je danas, komentarišući izveštaj Evropske komisije, da je Srbija vrlo solidno na putu evropskih...