NA jednom od najpoznatijih sajmova umetnosti u Evropi, Art Brisel, ove godine, među više od 160 galerija iz celog sveta, bila je prisutna, kao jedini je učesnik iz Srbije – Galerija “Rima”.

Foto galerija Rima
Posle višegodišnjih internacionalnih nastupa na sajmovima u Beču, prošle sedmice, od 24. do 27. aprila, predstavila se na prestižnom umetničkom događaju u Belgiji, zemlji koja je u vrhu svetske liste država sa najvećim brojem kolekcionara po kvadratnom metru, tradicionalno poznatih i po svojoj učenosti u polju umetnosti.
Ova međunarodna smotra, koja se sada održava svake godine, izrasla je iz bijenalnog Sajma savremene umetnosti, koga je još 1968. osnovalo Udruženje briselskih galerija. Pri kraju poslednje decenije 20. veka, postao je jedan od najznačajnijih sajmova umetnosti u Evropi, poznat pod imenom Art Brisel. Obeležavajući svoje avangardne početke, sajam je među pet kategorija po kojima su koncepcijski razvrstane sve galerije, prvi put uveo sekciju naslovljenu “68 Forward” – koja okuplja galerije sa umetnicima koji su stvarali u vremenu od začetaka sajma 1968. pa nadalje tokom 20. veka.
Foto galerija Rima
Upravo pod ovom kategorijom, Galerija “Rima” predstavlja stvaralaštvo našeg apstraktnog slikara Đorđa Ivačkovića (1930-2012) koji, iako je pedesetih godina započeo svoj slikarski put u Beogradu, kao umetnik se razvijao i afirmisao u Parizu između ranih šezdesetih i kasnih devedesetih godina prošlog veka.
– O značaju i veličini ovog sajma govori i to da su na njemu prisutne kako vodeće svetske galerije, iz SAD, Velike Britanije, Francuske, i drugih zemalja, tako i neka od najznačajnijih imena sveta savremene umetnosti- ističe, za “Novosti”, Aleksandar Milojević, vlasnik i osnivač “Rime”. – Koliko je meni poznato, na njemu do sada nisu učestvovale galerije, ne samo iz Srbije, nego ni sa čitavog eks- Ju prostora. Mi smo konkurisali za program “68 Forward” sa delima Đorđa Ivačkovića, koji je još za života izlagao u glavnom gradu Belgije i sarađivao sa galerijama iz Brisela, pa je i naše učešće i opredelilo to što je on ovde poznat i priznat autor. Da smo bili na pravom putu sa opredljenjem da predstavimo Ivačkovićev rad, videlo se na samom Sajmu, kada se njegov rad našao u kontekstu dela lidera svetske vizuelne scene. Njegove slike ne samo da su tog ranga i značaja, nego ih, utisak je, i prevazilaze.
Povratak u belgijsku prstonicu
Foto galerija Rima
GOTOVO petnaest godina galerija “Rima” kontinuirano doprinosi revitalizaciji stvaralaštva Ivačkovića, čija dela se između ostalog nalaze i u Centru Pompidu u Parizu, Novoj galeriji u Gracu, kao i kolekcijama Muzeja savremene umetnosti i Narodnog muzeja Srbije u Beogradu. Organizovali su brojne izložbe posvećene različitim periodima Ivačkovićevog stvaralaštva, dve velike retrospektive ( u Galeriji SANU i MSUV), kao i samostalno predstavljanje u Beču 2022. godine. Uz izložbene publikacije, koje iz različitih uglova rasvetljavaju njegovo stvaralaštvo, galerija je 2015. objavila za sada jedinu monografiju posvećenu umetniku, autora Ješe Denegrija i Nevene Martinović. Nastupi na austrijskim sajmovima (Viennacontemporary i Spark) vratili su Ivačkovićevu umetnost u međunarodne okvire, dok sa sajmom Art Brisel njegova umetnost ponovo dolazi u krugove kojima je nekada pripadala. Jer, poslednje dve decenije prošlog veka, podsećaju u “Rimi”, Ivačković je izlagao i imao kolekcionare u Belgiji.
Nastupajući u centralnom delu sajma, “Rima” je orikazala Ivačkovićev autentičan apstraktni izraz, koji je predstavljao sintezu ekspresivnog i analitičkog pristupa apstraktnoj slici, i to delima nastalim između sedamdesetih i devedesetih godina 20. veka. Postavka je uključivala slike u ulju, kao i radove u pastelu i tušu.
-Briselski sajam, koji je na svega dva sata vozom od Pariza, pravo je mesto da se zapadnoevropska publika podseti Ivačkovićeve umetnosti, koja je prema svedočenjima istaknutih istoričara umetnosti i likovnih kritičara, poput Mišela Ragona ili Žan Lik Šalimoa, spadala u umetnički autentične i istorijski zapažene pojave francuske i šire evropske slikarske apstrakcije- zaključuju u “Rimi”.